Poštovani suborci, poštovane obitelji poginulih branitelja, poštovani prijatelji, čestitamo Vam Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i dan hrvatskih branitelja

 

Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja 5. kolovoza Hrvatska će se prisjetiti vojno-redarstvene akcije “Oluje” u kojoj je na taj dan prije 19 godina oslobođen Knin i najveći dio u Domovinskom ratu zaposjednutoga hrvatskog teritorija.

Točno u podne u subotu, 5. kolovoza, na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava, što je značilo da je Knin, središte i simbol srpske pobune, oslobođen. Tada su oslobođeni i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja te više prometnica, a oslobođena je i Dubica te su hrvatske snage došle na granicu s BiH. Idući dan, 6. kolovoza hrvatske su snage oslobodile Plaški, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza tadašnji hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug.

Oslobođenjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije “Oluje” i cijeloga Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa bile su prisiljene potpisati predaju.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, to jest gotovo petinu države, ili 18,4 posto teritorija Hrvatske, što je utjecalo na završetak rata u BiH te na mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. U “Oluji” su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a ranjeno ih je više od 1400.

U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008., do kada se 5. kolovoza slavio kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, taj se dan slavi i kao Dan hrvatskih branitelja, to jest kao državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.